Na prve dokaze o postojanju kanalizacije u gradu Koprivnici naišao je Igor Kulenović prilikom arheoloških iskopavanja zgrade oružane, gdje je otkrio postojanje zatvorene stare koprivničke kanalizacije. Kanal je bio izgrađen od cigli, a sastojao se od dva zida koja su nosila svod, između kojih se nalazila površina po kojoj su tekle otpadne vode. Kanal se protezao kroz čitavu površinu pretpostavljenog ulaza u zgradu oružane i nastavljao se prema jugu i sjeveru. U zapuni kanala pronađen je novčić iz vremena Marije Terezije (1740. – 1780.), po čemu arheolozi zaključuju da je kanal sredinom 18. stoljeća bio izvan uporabe. Prema tomu, gradska kanalizacija morala je biti izgrađena znatno ranije, a može se pretpostaviti da je to bilo najkasnije u 17. stoljeću.

Iz starih nacrta Koprivnice može se vidjeti da je dio gradskih kanala za odvodnju bio otvoren. Postojao je odvodni kanal koji je vodio preko Florijanskog trga, današnje Svilarske ulice duž današnje ulice Mihovila Pavleka Miškine. Postojao je i kanal koji je vodio uz Miklinovec, dok su stanovnici koji su živjeli u blizini potoka svoje otpadne vode puštali u njega.

60-ih godina 20. stoljeća započinju opsežniji radovi na stvaranju suvremenije gradske kanalizacijske mreže, jer do tada Koprivnica nije imala razvijeniju kanalizacijsku mrežu. U okviru općine postojao je posebni Komunalni fond, koji je postavio ambiciozni plan izgradnje komunalnih mreža u narednih pet i deset godina.

U jesen 1969. godine na referendumu je izglasan prvi veliki samodoprinos za komunalnu izgradnju. Osobito su veliki radovi poduzeti na izgradnji osnovne kanalizacijske mreže.

1970. godine postavljen je osnovni odvodni sabirni kanal u dužini od 2,1 km, koji odvodi otpadne vode od željezničkog kolodvora, Križevačke, Nemčićeve i trga Republike (Zrinski trg) prema Herešinskoj i dalje prema Moždanskom jarku. Počela je i izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže, pa se sve više domaćinstava uključuje na nju. Svake godine izgrađen je značajan dio gradske kanalizacije (u sedamdesetim i osamdesetim godinama i po desetak kilometara). Tako je do 1984. zatvoren glavni gradski kanalizacijski prsten. Tada je ukupna dužina kanalizacijske gradske mreže iznosila oko 82 kilometara, a na mrežu su bila priključena 3.146 domaćinstava, te zgrade svih važnijih pravnih osoba (industrije).

U vrijeme koprivničkog gradskog načelnika Josipa Vargovića započeo je proces modernizacije Koprivnice početkom 20. stoljeća.